Svjetski dan znanosti se u cijelom svijetu obilježava 10. studenog, a odlukom UNESCO-a cijeli tjedan je posvećen znanosti, miru i razvoju. Znanost je od davnina neizostavni dio čovjekovog života i njenim razvojem, poboljšava se životni standard, olakšava rad pa i spašavaju životi. U 21. stoljeću čovjeku je sve značajno olakšano pa teške fizičke, ali i vrlo precizne poslove danas obavljaju roboti.

U današnje vrijeme roboti se koriste u medicini, opsluživanju, industriji, sigurnosti, avijaciji, ugostiteljstvu, javnom transportu, domaćinstvu…

- Robotika kao proširenje mogućnosti -

O robotima i robotici za Anadoliju u Sarajevu govorio je Asif Šabanović, profesor s višedesetljetnim iskustvom.

Prema njegovim riječima, suvremena robotika je dosta širok pojam, jer obuhvata dosta oblasti u kojima se vide njena primjena i oblasti u kojima se primjena ne vidi. Šabanović se prisjetio kako je grčki filozof i znanstvenik Aristotel zagovarao ideju izuma mašine koja bi pomogla ljudima da ne moraju raditi određene poslove.

"Robot je zapravo artifakt, on je stroj koja bi trebala da obavlja neki korisni rad. Kada je gledate na taj način, da obavlja korisni rad, onda ona mora biti situirana u neki okoliš. To znači da može da unutar nekog okoliša obaviti rad, a okoliš može biti prepoznatljiv, to znači unaprijed zadan, mapiran kako to sad zovu, da znamo raspored ili da ne znamo raspored gdje je što pa se onda robot mora 'snaći' u takvom okolišu da ne napravi više štete nego koristi", rekao je Šabanović.

Iza toga, pojašnjava, dolazi sljedeći problem postavljen pred robotiku - da robot može raditi sam, obavljati funkcije koje su samo za njega, a može obavljati i funkcije u suradnji s drugim robotima ili da ima interakciju s ljudima.

Ističe kako je riječ o mašinama koje trebaju, u krajnjem slučaju, da na određeni način omoguće ljudima da lakše savladavaju određene poslove.

"U tom smislu se pojavljuje i problem, zapravo da je robotika u određenom broju slučajeva zapravo proširenje naših mogućnosti, proširenje mogućnosti čovjeka da uradi nešto", rekao je Šabanović.

Prema njegovim riječima u laboratoriji na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) nalazi se robotski sustav koji može manipulirati predmetima koji su manji od jednog mikrona.

"Mi to ne možemo vidjeti. Mi to ne možemo našom rukom (uraditi, op.a.). Mogućnost da uđemo u svijet malog zahtijeva između operatora, nas, i tog svijeta mašinu koja će to nešto raditi, i to je robot", rekao je Šabanović.

Dodao je kako s druge strane ljudi istražuju i odlaze u svemir, a i tu postoje mašine koje automatski odrade dio posla.

"Gledajući robotiku na taj način, onda je možemo situirati u mnogo različitih oblasti i gledati je s mnogo različitih aspekata", rekao je Šabanović.

- Poveznica između čovjeka i ostatka svijeta -

Navodi kako je djelovanje u robotici u BiH relativno i staro i novo.

"Prije rata u Energoinvestu, u to doba je to bilo zanimljivo, su pravljeni industrijski roboti koji su trebali biti primijenjeni u tvornicama i tako dalje. Onda je rat uradio ono što je uradio, sada mi imamo nekoliko različitih aspekata koji se pojavljuju. Aspekt koji je vezan za primjenu robotike u obrazovanju je jedan od zanimljivih projekata ovdje na sveučilištu", rekao je Šabanović.

Dodao je kako primjena robotike u industrijskim postrojenjima već na određeni način ide mimo sveučilišta, jer sveučilišta tu oblast, koja je sazrela, ne gledaju toliko.

Osvrnuo se na nove primjene te naveo primjer upravljanja dronovima i njihovu primjena za različite stvari…

"Aspekt istraživanja robotike u BiH nije, ja ne znam sve, Bog zna koliko razvijen. Mislim da će on rasti, jer će robotika početi da bude prihvatljivija kao mogućnost primjene u obrazovanju, u tome da djeci u školama, na određenim mjestima možemo koristeći robota postići mogućnost da bolje objasnimo neke druge stvari, i konačno uđemo u ono što sad svi pričaju'', obrazovanje u oblasti Science, Technology, Engineering, Mathematics and Medicine (STEMM)", rekao je Šabanović.

Dodao je kako je uloga robotike u obrazovanju vrlo interesantna i fascinantna.

"Što je ono što privlači u robotici? Svaki robot ima zapravo tri funkcije koje su vrlo interesantno sastavljene zajedno. Jedna je da osjeti, to znači da izmjeri, da zna gdje je i da se locira. Druga je da donese odluku i treća je da to odradi. Sastavlja zapravo ono što je normalno i to je ono što je fascinantno za djecu i svakoga", rekao je Šabanović.

Pojašnjava kako se u tom smislu, korištenje robotike u obrazovanju može raširiti na različite oblasti.

"Nije ona samo vezana da napravimo robota, što je jedna dodatna stvar, nego je i mogućnost da povežete sustava upravljanja sa sustavima mjerenja sa sustavima aktuacije i na taj način zaokružite krug. U svim tim se onda pojavljuje programiranje i ostale stvari koje se događaju", rekao je Šabanović.

Ističe kako je kognitivna funkcija, funkcija gdje robot treba da nešto odluči, zanimljiva, jer ona u ovom trenutku pruža fascinantnu mogućnost da male mašine povezane s internetom i sustavima koji su mnogo jači, zapravo na određeni način mogu imati vrlo složene algoritme koji odrađuju.

- Posvetiti više pažnje robotici u obrazovanju -

Istakao je da je ta oblast zanemarena u obrazovanju, a smatra je fantastičnom za poticanje studenata odnosno učenika u školama da se njome bave.

"Nismo mi baš, što kažu, repa bez korijena. Nedavno smo mogli vidjeti da su učenici iz Mostara osvojili prvo mjesto na natjecanju. Postoji podloga da se to radi, ali je treba više propagirati", kazao Šabanović.

Naveo je kako nije stvar ni samo manjka ulaganja, jer su određeni dijelovi relativno jeftini i može se dosta uraditi s onim što se ima, ali je potrebno vremena i mnogo rada na robotu.

"Mislim da je to strah onih koji trebaju da uvedu da neće moći zadovoljiti zahtjeve studenata možda veći problem nego ono što je sam nedostatak sredstava", rekao je Šabanović.

Kazao je kako se robotika primjenjuje u svemu, uključujući i socijalnu robotiku. Za primjer je naveo ideju kako primijeniti robota kod djece s autizmom te da je moguće da robot zamijeni igračke i životinje kod djece, ali i odraslih.

"Oblast primjene robotike je zapravo u skoro svemu što je ljudska djelatnost. Robot je proširenje naših mogućnosti kao što je telefon proširenje naših mogućnosti, računar… U tom smislu, ako hoćemo da idemo ka ispitivanju malog svijeta, onda nam je neophodan stroj između nas i tog malog svijeta. Između mikro i nas mora biti mašina, jer mi ne vidimo mikro, ne možemo kretati mikro. Između nečeg što je ogromno i nas mora biti stroj", pojasnio je Šabanović.

Dodao je kako je robotika primijenjena u svim oblastima od medicine, do obrazovanja, industrije pa i sektora zabave.

Kazao je da smatra kako je robotika zapravo poveznica čovjeka i ostatka svijeta.

"Mislim da bi robotika trebala na određeni način naći svoje mjesto posebno u srednjim pa čak i osnovnim školama. U tom smislu bi bilo vrlo interesantno da se počne pripremati i polako je uvoditi, jer ona omogućava da kroz igru pokažemo najsuvremenija dostignuća koja postoje, a djeci u osnovi uvijek je privlačno nešto što se kreće", rekao je Šabanović koji smatra da bi trebalo posvetiti pažnje uvođenju robotike u obrazovni sustav.

- Robotika jedan od temelja četvrte industrijske revolucije -

Isak Karabegović je umirovljeni sveučilišni profesor i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Napisao je više od 40 knjiga, objavio više od 400 radova na svjetskim konferencijama i više od 130 radova u svjetskim medijima. Član uredničkog kolegija je u više od 30 znanstvenih časopisa u svijetu.

U razgovoru za Anadoliju je kazao kako je robotika oblast znanosti koja nastoji čovjeka osloboditi teških zamornih poslova.

"Gdje god možemo, gdje je čovjek opterećen od visoke temperature do utjecaja štetnih materija, treba uvesti robota, a razvoj robotike ide dalje. Krenulo je 1960. godine i to je nedugo, za 50-60 godina uzelo maha i postala je jedan od temelja četvrte industrijske revolucije", rekao je Karabegović.

S obzirom na to da je osnivač Društva za robotiku u BiH, govorio je i o nastanku i razvijanju te ideje u BiH. Podsjeća kako se ideja dogodila spontano na neformalnom dijelu konferencije u New Yorku. Udruženje je službeno osnovano 2003. godine, kroz povijest broji mnoge stručnjake iz zemlje i inozemstva.

"Imamo mladih, ali i profesora u mirovini, emeritusa, akademika i aktivno radimo. Društvo trenutno vodi jednu svjetsku konferenciju, svake godine se održava u ANU BiH u lipnju, gdje dolaze ljudi iz cijelog svijeta i gdje se razgovara o novim tehnologijama u svim segmentima, a jedan separat je robotika i automatizacija", naveo je Karabegović.

Prema njegovim riječima, zadnji put su imali 450 sudionika iz 28 zemalja, a uvijek biraju eminentne stručnjake, najnovije što se događa u svijetu kako bi bili u trendu i pratili svjetske tokove. Naredne godine top tema će biti umjetna inteligencija.

"Trenutno radimo jedan projekt - implementacija servisnog robota za dezinfekciju u medicinskim ustanovama, a imamo i pripreme za prijavu projekta u Europskoj uniji, gdje će EU financirati šest projekata u vrijednosti za svaki 250.000 eura, a gdje se upravo radi na opsluživanju pacijenata oboljelih od COVID-a. Jednostavno da na taj način smanjimo potrebu za ljudima, da zaštitimo medicinsko osoblje, a da taj dio posla preuzmu servisini roboti", pojasnio je Karabegović.

Navodi kako je u 20. stoljeću za dvostruko uvećanje znanja trebalo pet do sedam godina. Danas, da bi se znanje udvostručilo u svijetu je dovoljno godinu do dvije.

"Nove tehnologije i tehnološke promjene idu eksponencijalnom funkcijom dok poslovna produktivnost ide linearnom funkcijom i tu se javlja jedan jaz. Taj jaz treba prevazići, na način da što prije implementiramo nove tehnologije. Cilj četvrte industrijske revolucije je da se naprave pametni proizvodni procesi, pametne fabrike, pametne kuće i infrastrukture, pametni gradovi i pametno okruženje. Jednostavno, to je budućnost. I u tome robotika vidi svoje mjesto i prva je u tom procesu", rekao je Karabegović.

Istaknuo je kako Japan prednjači u upotrebi industrijskih robota.

"Europa sada stiže Aziju kada je u pitanju industrijska robotika, ali Japanci razvijaju servisne robote gdje ide manje materijala, a više pameti. Uz to, SAD i Japan imaju najviše penzionisanih ljudi. To su ljudi u godinama, razbolijevaju se, dobivaju demenciju i svaki dementan nepokretan čovjek uz sebe veže još četiri zdrave osobe. Da bi se toga riješili Japanci razvijaju servisnu robotiku da taj dio posla preuzmu roboti. I sad je u trendu servisna robotika koja se razvija, a koristi se i u industriji, nije samo za opsluživanje", pojasnio je.

Upitan kako robotiku iskoristiti za vlastiti intelektualni razvoj, a da ne postanemo robovi robota, Karabegović navodi kako to ide paralelno jedno s drugim.

"Nećemo postati robovi. Svaki razvoj tehnologije ima svoju mračnu stranu. Često pitanje je što ako se robot otme kontroli? Neće se robot oteti kontroli, jer je čovjek napravio robota, a ne robot čovjeka. Mi smo ti koji pratimo, a moraju biti zakoni koji moraju pratiti da ne smije ozlijediti, da ne smije ugroziti. Sada u industriji čovjek slobodno radi s robotom i neće ga ugroziti. Zaštita postoji", rekao je Karabegović.

Smatra kako prednosti treba koristiti za vlastiti intelektualni razvoj.

"Svaka domaćica u budućnosti će imati svog robota koji će biti u stanu i dok ona radi intelektualne poslove on će usisavati, prati veš i praviti ručak. Imat ćete sve informacije na mobitelu. Čak ćete mu moći dati zadaću što treba da uradi danas. U Japanu ima jedan grad koji je u eksperimentalnom programu gdje servisni roboti služe starijim ljudima da ih vode u bolnicu, vraćaju ih, vode ih u prodavnicu, prave im jesti tako da su raznorazne aplikacije već u implementaciji. Svaki dan, razvojem novih informacijskih tehnologija, razvojem novih materijala, povećava se implementacija servisnih i industrijskih robota i budućnost je u tome. Ne možemo napraviti pametnu tvornicu ako nemamo razvijenu robotiku i to je pravac njenog razvoja", upozorio je Karabegović.

- Značaj robotike u medicini -

Dodao je kako će se robotika primjenjivati skoro u svim segmentima.

"Imamo razvijene sustave za operacije. Da netko ne shvati bukvalno da robot operira čovjeka i kaže mene nikada robot neće operirati. Ne. Robot je pomoćno sredstvo koje kirurgu služi za operaciju", rekao je Karabegović koji je ukazao na prednosti korištenja robota tijekom operativnih zahvata što bi značajno olakšalo posao medicinskim radnicima i smanjilo rizike po zdravlje pacijenta.

Kada je u pitanju dijagnostika, navodi Karabegović, nužan je razvoj kvantnih računara gdje je veliki broj podataka i već ima primjenu u svijetu što bi olakšalo proces dijagnostike uzimajući u obzir prethodna iskustva, uključujući i ona iz inostranstva.

Osvrnuo se i za interes mladih za robotiku, koji su ostvarili zapažene uspjehe na međunarodnim takmičenjima.

"Kao što se sada ne može funkcionirati bez pametnih telefona tako njih čeka neminovnost robota. Cilj četvrte industrijske revolucije je da vlasniku malih firmi omogućimo konkurentnost s velikim kompanijama, jer će na dlanu imati sve informacije", rekao je Karabegović.